Domovinski rat

Danas

Kliknite godinu, zatim datum. Predraće, rat i poraće.

1. 22. I. 1990.

   14. kongres SKJ

   Na 14. izvanrednom kongresu Saveza komunista Jugoslavije, 20.–22. siječnja 1990. u Beogradu, srpsko vodstvo traži glasovanje koje bi Srbiji dalo prevlast u federaciji. Slovenska i hrvatska delegacija napuštaju kongres: SKJ prestaje biti savezna stranka, a put prema višestranačkim izborima je otvoren.

   Kongres u Beogradu trajao je od 20. do 22. siječnja. Srpska je strana gurala pravilo jedan član, jedan glas. Uz pokrajine, to je Srbiji davalo većinu nad ostalim republikama i gasilo onaj ostatak ravnoteže koji je 1974. još stajao na papiru.

   Slovenska delegacija, s Milanom Kučanom, napustila je dvoranu. Hrvatska, s Ivicom Račanom, otišla je za njom. Savez komunista Jugoslavije prestao je biti savezna stranka. Višestranački izbori više nisu bili molba, nego jedini preostali put.

2. 30. V. 1990.

   Prvi višestranački Sabor

   Tridesetog svibnja 1990. zasjeo je prvi demokratski izabrani Sabor, a Franjo Tuđman postao je predsjednik Predsjedništva. Od 2020. taj je dan Dan državnosti: spomen na obnovu hrvatske države izborima, ne na praznik iz jugoslavenskog kalendara.

   Biralo se u dva kruga, od 22. travnja do 7. svibnja 1990. HDZ je dobio većinu, a komunistička vlast, koja je Hrvatskom upravljala od 1945., izgubila je sabor. Tridesetog svibnja novo je zastupstvo zasjelo, a Tuđman je izabran za predsjednika Predsjedništva.

   To nije bio ratni datum. Bio je dan kad je država prvi put nakon pola stoljeća dobila vlast iz kutije, ne iz komiteta. Od 2020. taj se dan slavi kao Dan državnosti, odvojeno od praznika koje je nametao jugoslavenski kalendar.

3. 25. VII. 1990.

   Ime Republika Hrvatska

   Sabor je 25. srpnja 1990. amandmanima skinuo socijalističku oznaku i vratio ime Republika Hrvatska. Time je pravno označeno da država više nije republika federacije, nego politička zajednica koja bira vlastiti ustav.

   Amandmani od 25. srpnja skinuli su riječ socijalistička iz imena države i crvenu zvijezdu s obilježja. Republika Hrvatska time više nije bila samo nova pločica na staroj federaciji. Bila je politička zajednica koja najavljuje vlastiti ustav.

   U Kninu su amandmane čitali kao ugrozu. Beogradska je propaganda od šahovnice radila strah, iako je povijesni grb stariji od svake stranke iz 1990. Mjesec dana kasnije ceste prema Dalmaciji već su bile zatvorene balvanima.

4. 17. VIII. 1990.

   Balvan-revolucija

   U noći 16. na 17. kolovoza 1990. na cestama oko Knina, Benkovca i Obrovca postavljeni su balvani i presječen promet prema Dalmaciji. To je početak oružane pobune: JNA staje između hrvatske policije i pobunjenika, a Zagreb gubi nadzor nad dijelom svoga teritorija.

   Balvani nisu niknuli sami. U noći 16. na 17. kolovoza policija u Kninu, uz političko vodstvo pobune, presjekla je prometnice oko Knina, Benkovca i Obrovca. Cilj je bio odvojiti trećinu hrvatskog teritorija, ne dogovoriti lokalnu samoupravu.

   Ministarstvo unutarnjih poslova krenulo je vratiti nadzor. Jugoslavenska vojska stala je između policije i pobunjenika, a hrvatski helikopteri nisu smjeli završiti zadaću. Rat još nije bio objavljen. Država je ipak tog jutra izgubila dio svojih cesta.

5. 21. XII. 1990.

   SAO Krajina

   U Kninu je 21. prosinca 1990. proglašena Srpska autonomna oblast Krajina, politički okvir kasnije tzv. Republike Srpske Krajine. Cilj nije bila lokalna samouprava unutar Hrvatske, nego odvajanje teritorija uz naslon na Beograd i JNA.

   Srpska autonomna oblast Krajina proglašena je u Kninu 21. prosinca, dan prije Božićnog ustava. To nije bio statut općine. Bio je politički zid: područje se odvaja od Zagreba i naslanja na Beograd i na vojsku koja više nije bila vojska svih.

   Iz te oblasti kasnije je srasla nepriznata Republika Srpska Krajina. Nitko je u svijetu nije priznao. Na karti je ipak, uz pomoć JNA, držala ono što je Hrvatska morala vraćati do Oluje, a na istoku do siječnja 1998.

6. 22. XII. 1990.

   Božićni ustav

   Sabor je 22. prosinca 1990. donio Ustav Republike Hrvatske, tzv. Božićni ustav, pravni temelj samostalne države i jamstvo prava nacionalnih manjina. Pobunjeni Srbi su ga odbacili, a Beograd ga je iskoristio u propagandnom ratu protiv Zagreba.

   Ustav od 22. prosinca Hrvatsku je opisao kao nacionalnu državu hrvatskog naroda i kao državu pripadnika nacionalnih manjina. U istom tekstu stoje dioba vlasti, građanska prava i najava da republika može ići prema samostalnosti.

   Pobuna u Kninu ustav je odbacila prije nego što je tinta bila suha. Beograd je iz manjinske odredbe radio priču o ugrozi, a iz preambule priču o progonu. Pravni tekst nije bio ni jedno ni drugo. Bio je kućni red države koja se spremala izaći iz federacije.