Domovinski rat

Danas

Kliknite godinu, zatim datum. Predraće, rat i poraće.

1. 10. I. 1992.

   Brusnik

   Na Brusniku kod Pakraca komemorira se dvanaest pripadnika 127. brigade HV zvjerski pogubljenih nakon zarobljavanja; tijela su preuzeta 7. siječnja 1992. Spomen je i virovitičkim vojnicima i policajcima na pakračkom ratištu. Zločin nad zarobljenima nije incident na crti.

   Na Brusniku kod Pakraca komemorira se dvanaest pripadnika 127. brigade pogubljenih nakon zarobljavanja. Tijela su preuzeta 7. siječnja 1992. Zarobljeni vojnik nije meta po zakonu rata. Ovdje je bio.

   Istog spomena sudjeluju i virovitički vojnici i policajci pali na pakračkom ratištu. Brusnik nije epizoda jedne bojne. On je dokaz da se na crti koja je u prosincu počela pucati i dalje ubijalo one koji su već bili bez oružja.

2. 13. I. 1992.

   Vatikan priznaje Hrvatsku

   Sveta Stolica 13. siječnja 1992. priznala je Republiku Hrvatsku, dva dana prije vala europskih priznanja. Za hrvatsku diplomaciju to je bio znak da izolacija puca i da država više nije samo predmet tuđih pregovora.

   Sveta Stolica priznala je Republiku Hrvatsku 13. siječnja, dva dana prije usklađenog vala europskih vlada. Vatikan time nije čekao da se odbor u Bruxellesu usuglasi do zadnje zareze. Za diplomaciju u Zagrebu to je bio prvi veliki prolom izolacije.

   Priznanje nije vratilo ni metar okupirane zemlje i nije skinulo embargo. Jest reklo da država koja se 8. listopada pravno odvojila više nije predmet pregovora o tuđem unutarnjem poretku. Subjekt je sjedio za stolom sam.

3. 15. I. 1992.

   Međunarodno priznanje

   Petnaestog siječnja 1992. zemlje tadašnje Europske zajednice, a s njima Austrija, Mađarska, Poljska, Kanada i druge države, priznale su Republiku Hrvatsku. Isti kalendarski dan 1998. završava mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja: priznanje i kraj okupacije stoje na istom datumu.

   Petnaestog siječnja priznanje su dale članice tadašnje Europske zajednice, a s njima i države izvan tog kruga, među njima Austrija, Mađarska, Poljska i Kanada. Dio vlada dan je najavio unaprijed. Nije stigao telegram iz vedra neba. Stigao je usklađen politički čin, nakon Vukovara i pod opsadom Dubrovnika.

   Isti kalendarski dan 1998. završit će mirna reintegracija Podunavlja. Priznanje i povratak posljednjeg okupiranog dijela nisu isti događaj. Stoje na istom datumu zato da se vidi luk: 1992. svijet je zapisao ime države, 1998. ta je država dobila i posljednji svoj kraj.

4. 21. II. 1992.

   UNPROFOR

   Rezolucijom 743 Vijeće sigurnosti 21. veljače 1992. osnovalo je mirovnu operaciju UNPROFOR na crtama u Hrvatskoj. Plave kacige zamrzavaju crtu, ali ne vraćaju okupirano: to Hrvatska plaća do Bljeska, Oluje i Erduta.

   Rezolucijom 743 Vijeće sigurnosti 21. veljače osnovalo je UNPROFOR. Mirovne snage sjele su na crte Vanceova plana. Crta je zamrznuta ondje gdje je oružje stalo, ne ondje gdje je stajala državna granica.

   Plava kaciga zaustavila je dio paljbe. Nije vratila Knin, ni Glinu, ni Vukovar. Hrvatska je tu zamrznutu kartu plaćala do siječnja 1993. na Maslenici, do Bljeska i Oluje 1995., i do Erduta na istoku. Mirovna operacija bez mandata da vrati okupirano čuva postojeće, uključujući tuđu vojsku na tuđem.

5. 22. V. 1992.

   Hrvatska u UN

   Dvadeset drugog svibnja 1992. Republika Hrvatska primljena je u Ujedinjene narode. Međunarodni subjektivitet, priznat u siječnju, time ulazi u svjetsku organizaciju: članstvo daje Zagrebu glas, ali ne i oružje, i rat se time ne zaustavlja.

   Opća skupština 22. svibnja, rezolucijom A/RES/46/238, primila je Hrvatsku kao 178. članicu Ujedinjenih naroda. Trećina državnog područja još je bila pod okupacijom. Tuđman je u New Yorku govorio pred skupštinom. Spomenuo je brački kamen na ulazu u dvoranu i konjanički spomenik mira Antuna Augustinčića u parku iza zgrade. Poslije govora podignuta je hrvatska zastava.

   Članstvo je dalo glas i subjektivitet. Nije dalo oružje i nije pomaknulo UNPROFOR s crte. Rat se u svibnju 1992. nije završio u New Yorku. Dobio je državu koja u toj dvorani više ne sjedi kao tuđi problem, nego kao članica.

6. 9. VIII. 1992.

   Blaž Kraljević

   Devetog kolovoza 1992. u zasjedi kod Kruševa kraj Mostara ubijen je general Blaž Kraljević, zapovjednik HOS-a u Bosni i Hercegovini, zajedno s osmoro suboraca. Okolnosti pogibije nisu do kraja razjašnjene; Hrvatska ga pamti kao časnika koji je u BiH stao na hrvatsku stranu rata.

   General Blaž Kraljević, zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga u Bosni i Hercegovini, ubijen je 9. kolovoza 1992. u zasjedi kod Kruševa kraj Mostara. S njim je poginulo osmoro suboraca. Zapovijedao je postrojbom koja je u Hercegovini stala na hrvatsku stranu rata u trenutku kad se bojište već lomilo na više strana.

   Okolnosti zasjede nisu do kraja razjašnjene i kalendar ih ne zatvara umjesto istrage. Zatvara ime. Kraljević se pamti kao časnik koji je pao na hercegovačkoj cesti, ne kao fusnota tuđeg sukoba. HOS u BiH bez tog datuma ostaje bez zapovjednika kojeg je postrojba stvarno slijedila.